Zašto jesti više puta dnevno

Ne postoji uspješan gubitak kilograma koji uključuje restriktivne dijete!

U jednoj od posljednjih studija, znanstvenici s londonskog Imperial Collegea uspoređivali su prehrambene navike više od dvije tisuće ljudi iz Velike Britanije, Japana, Kine i SAD-a. Iako su svi imali isti unos kalorija i hrane, polovina onih koji su sudjelovali jela je manje od šest obroka dnevno, a polovina više od šest. Rezultati su pokazali da je prva grupa imala znatno viši sistolički krvi tlak, osim toga bili su i značajnije teži.

Istraživanje Sveučilišta u Ateni, provedeno na više od dvije tisuće djece između devet i 13 godina, pokazalo je da su oni koji su jeli pet puta dnevno imali manje razine lošeg kolesterola u krvi. Studija Sveučilišta u Maastrichtu pokazala je da najmanje četiri manja obroka dnevno, tzv. grickajuća dijeta, ubrzava metabolizam i snižava rizik od pretilosti. ‘Dijeljenje unosa hrane tako da jedemo više puta dnevno ima metaboličke prednosti u odnosu naiste količine hrane koja se konzumira u manjem broju obroka’, kaže dr. Susan Jebb, voditeljica Vijeća za medicinska istraživanja u ljudskoj prehrani.

Pet obroka dnevno jedan je od najvažnijih principa zdravog načina prehrane, jer se na taj način osigurava kontinuirana opskrba organizma energijom i nutrijentima za rast i razvoj stanica pa nema izgladnjivanja i naknadnog prejedanja. Pet obroka dnevno podrazumijeva tri glavna obroka i dva međuobroka. Treba pripaziti da su međuobroci energetski siromašniji, odnosno količinski manji
obroci.

Nadalje, česti obroci sprečavaju visoki priljev masnih kiselina, spojeva koji se oslobađaju iz hrane i mogu dovesti do nakupljanja masti u arterijama, a također pridonose visokim razinama kolesterola i visokog krvnog tlaka.

Redoviti obroci održavaju metabolizam. Ako se jede bez reda (preskakanje obroka), tijelo ne zna kada je sljedeći obrok, pa njegov ‘mehanizam za preživljavanje’ počinje pohranjivati više masnoća.

Ubrzavanjem bazalnog metabolizma, ubrzava se i regulira probava, te povećava potrošnja energije i u mirovanju, u prevodu ubrzava se topljenje masnih naslaga i mršavljenje, i to značajno!

Može se slobodno reći da je to prvi korak u zdravi način prehrane i doživotnu kontrolu tjelesne težine. Stanice funkcioniraju po principu ‘4 sata’, tj. u tom periodu se oslobađa energija za njihovo funkcioniranje. Nakon toga, ti izvori energije nestaju i stanica ne može normalno obavljati svoju funkciju. Međutim, budući da je naš organizam savršen ‘stroj za preživljavanje’, to iskustvo gladi se zapisuje u svaku stanicu, one to ‘zapamte’ te stavljaju tijelo da funcionira pod ‘efektom pustinje’, tj. počinju pojačano crpsti i pohranjivati energetske rezerve u salo iz ostalih obroka, koliko god mali ili rijetki oni bili. U prevodu to znači da što rjeđe jedemo, metabolizam se usporava, kile se teže skidaju, tj. biti će ih sve više i više.

Osim toga, sa malim brojem obroka (2-3), količina obroka se povećava i želudac se doslovno proširuje. Na taj način se i osjećaj sitosti (receptori na stjenkama želuca) odgađa, tj. potrebno je više hrane u želucu da se taj osjećaj potakne. Logično je da nam želudac raste, unosimo više kalorija i jednostavno, debljamo se.

Međutim, oprez: Više obroka dnevno nije opravdanje da se jede više! Važno je da se unos kalorija kontrolira i rasporedi tijekom dana. Primjerice, možeš svoj uobičajeni glavni obrok podijeliti na dva manja. Važna je i redovitost obroka, a ne usputni zalogaji tijekom dana (pekare, čokolade, štapići i sl.). Redovitost manjih obroka može biti važna koliko i sama količina obroka, kažu stručnjaci. Nedavno je izraelsko istraživanje pokazalo da slučajno grickanje tijekom dana može dovesti do debljanja.Drugim riječima, to znači da se treba postepeno uvoditi redovitost, te izbjegavati grickanje (unutar ovih 3-4 sata) isto koliko i preskakanje obroka.

VJEŽBA #1

Podsjećam na Linearni dnevnik prehrane. Pokušajte lagano razvijati osjećaj koji makronutrijenti prevladavaju u tom obroku (ugljikohidrati, proteini ili masti), a koji su zanemareni.

VJEŽBA  #2

Ne zaboravite na unos vode između i prije obroka, ali ne za vrijeme i nakon!

VJEŽBA #3

Počni kombinirati međuobroke. Evo nekoliko primjera.

Kefir, sezonsko voće, 5-6 badema

Mozzarela, rajčica, maslinovo ulje

Kozji sir, bobičasto voće, 1/8 avokada

Eto, uživajte u ovim ukusnim i zdravim poslasticama.